Svijet se u 2023. godini još uvijek suočava s teškim iskušenjima. Česta pojava ekstremnih vremenskih uslova, širenje požara u planinama i šumama, te nekontrolirani zemljotresi i poplave... Hitno je potrebno riješiti problem klimatskih promjena; Sukob između Rusije i Ukrajine nije završen, sukob između Palestine i Izraela je ponovo započeo, a geopolitička kriza je izazvala fluktuacije na energetskom tržištu.
Usred promjena, kineska energetska transformacija postigla je izuzetne rezultate, pozitivno doprinoseći oporavku svjetske ekonomije i globalnom zelenom razvoju.
Uredništvo China Energy Dailyja sastavilo je listu deset najvažnijih međunarodnih vijesti iz oblasti energetike za 2023. godinu, analiziralo situaciju i primijetilo opći trend.
Saradnja Kine i SAD-a aktivno predvodi globalne kolege u upravljanju klimatskim promjenama
Saradnja Kine i SAD-a unosi novi zamah u globalne klimatske akcije. Šefovi država Kine i Sjedinjenih Američkih Država sastali su se 15. novembra kako bi otvoreno razmijenili mišljenja o glavnim pitanjima vezanim za bilateralne odnose i svjetski mir i razvoj; Istog dana, dvije zemlje su izdale izjavu iz Sunčanog grada o jačanju saradnje u cilju rješavanja klimatske krize. Niz praktičnih mjera prenosi poruku o dubinskoj saradnji između dvije strane po pitanjima klimatskih promjena, a također unosi više povjerenja u globalno upravljanje klimom.
Od 30. novembra do 13. decembra, u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, održana je 28. Konferencija strana Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. 198 ugovornih strana postiglo je prekretnički konsenzus o prvom globalnom popisu Pariškog sporazuma, finansiranju klimatskih gubitaka i šteta, te pravednoj i ravnopravnoj tranziciji. Kina i Sjedinjene Američke Države proširuju saradnju i okupljaju snage po pitanjima klimatskih promjena, šaljući pozitivne signale svijetu.
Geopolitička kriza se nastavlja, izgledi za energetsko tržište su nejasni
Rusko-ukrajinski sukob se nastavio, palestinsko-izraelski sukob se obnovio, a nazirala se kriza u Crvenom moru. Od početka ove godine, geopolitička situacija se intenzivirala, a globalni obrazac ponude i potražnje energije ubrzao je njeno restrukturiranje. Kako osigurati energetsku sigurnost postalo je pitanje vremena.
Svjetska banka ističe da je od početka ove godine utjecaj geopolitičkih sukoba na cijene roba bio ograničen, što može odražavati poboljšanu sposobnost globalne ekonomije da apsorbira šokove cijena nafte. Međutim, kada se geopolitički sukobi eskaliraju, izgledi za cijene roba će se brzo pogoršati. Faktori poput geopolitičkih sukoba, ekonomske recesije, visoke inflacije i kamatnih stopa nastavit će utjecati na globalnu ponudu i cijene nafte i plina do 2024. godine.
Diplomatija velikih sila ističe šarm i unapređenje energetske saradnje
Ove godine, kineska diplomatija kao velike zemlje s kineskim karakteristikama sveobuhvatno je promovirana, pokazujući svoj šarm i promovirajući međunarodnu energetsku saradnju s komplementarnim prednostima i obostranom koristi na više dimenzija i dubokih nivoa. U aprilu su Kina i Francuska potpisale više novih sporazuma o saradnji u oblasti nafte i plina, nuklearne energije i „vjetro-solarnog vodika“. U maju je održan prvi Kinesko-azijski samit, a Kina i zemlje Centralne Azije nastavile su graditi partnerstvo za energetsku transformaciju „nafta i plin + nova energija“. U augustu su Kina i Južna Afrika nastavile produbljivati saradnju u više ključnih oblasti kao što su energetski resursi i zeleni razvoj. U oktobru je uspješno održan treći Međunarodni forum o saradnji „Pojas i put“, na kojem je postignuto 458 dostignuća; istog mjeseca održan je 5. Kinesko-ruski poslovni forum, na kojem je potpisano oko 20 sporazuma.
Vrijedi spomenuti da se ove godine obilježava 10. godišnjica inicijative za zajedničku izgradnju „Pojasa i puta“. Kao važna mjera za promociju otvaranja Kine i praktična platforma za promociju izgradnje zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovječanstvo, dostignuća inicijative za zajedničku izgradnju „Pojasa i puta“ u proteklih 10 godina su široko pohvaljena i imaju dalekosežne implikacije. Energetska saradnja u okviru inicijative „Pojas i put“ se produbljuje i postiže plodne rezultate u proteklih 10 godina, koristeći ljudima zemalja i regija koje zajednički grade i pomažući u izgradnji zelenije i inkluzivnije energetske budućnosti.
Međunarodna zajednica duboko je zabrinuta zbog ispuštanja vode kontaminirane nuklearnim postrojenjima u more iz Japana.
Počevši od 24. augusta, kontaminirana voda iz nuklearne elektrane Fukushima Daiichi u Japanu bit će ispuštena u more, s procijenjenim ispuštanjem otprilike 31200 tona nuklearne otpadne vode do 2023. godine. Japanski plan ispuštanja nuklearno kontaminirane vode u more traje već 30 godina ili čak i duže, što predstavlja značajne rizike i skrivene opasnosti.
Japan je preusmjerio rizik od kontaminacije uzrokovane nuklearnom nesrećom u Fukušimi na susjedne zemlje i okolnu okolinu, uzrokujući sekundarnu štetu svijetu, što ne pogoduje mirnoj primjeni nuklearne energije i ne može kontrolirati širenje nuklearnog zagađenja. Međunarodni intelektualci istakli su da Japan ne bi trebao ozbiljno shvatiti samo zabrinutost vlastitog naroda, već i suočiti se sa snažnom zabrinutošću međunarodne zajednice, posebno susjednih zemalja. S odgovornim i konstruktivnim stavom, Japan bi trebao komunicirati sa zainteresiranim stranama i ozbiljno shvatiti njihove legitimne zahtjeve za identifikaciju i naknadu štete.
Brzo širenje čiste energije u Kini, iskorištavajući njenu pionirsku moć
U okviru teme zelene i niskougljične energije, čista energija je nastavila značajno da se razvija ove godine. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, očekuje se da će se globalni instalirani kapacitet obnovljive energije povećati za 107 gigavata do kraja ove godine, sa ukupnim instaliranim kapacitetom od preko 440 gigavata, što označava najveći porast u historiji.
Istovremeno, očekuje se da će globalna ulaganja u energiju ove godine iznositi oko 2,8 biliona američkih dolara, pri čemu će ulaganja u tehnologije čiste energije premašiti 1,7 biliona američkih dolara, nadmašujući ulaganja u fosilna goriva poput nafte.
Vrijedi napomenuti da Kina, koja već dugi niz godina konstantno zauzima prvo mjesto u svijetu po instaliranim kapacitetima vjetroelektrana i solarne energije, igra pionirsku i vodeću ulogu.
Do sada su kineske vjetroturbine izvezene u 49 zemalja i regija, a proizvodnja vjetroturbina čini više od 50% globalnog tržišnog udjela. Među deset najvećih svjetskih preduzeća za vjetroturbine, 6 je iz Kine. Kineska fotonaponska industrija je istaknutija u glavnim segmentima kao što su silicijumske pločice, baterijske ćelije i moduli, zauzimajući preko 80% globalnog tržišnog udjela, što efektivno odražava priznanje kineske tehnologije na tržištu.
Industrija predviđa da će do 2030. godine svjetski energetski sistem pretrpjeti značajne promjene, pri čemu će obnovljivi izvori energije činiti gotovo 50% globalne strukture električne energije. Kineski Zhengyuanyuan, koji prednjači u proizvodnji zelene energije, kontinuirano isporučuje zelenu energiju za globalnu energetsku transformaciju.
Energetska tranzicija Evrope i Amerike suočava se s preprekama, trgovinske barijere izazivaju zabrinutost
Iako globalni instalirani kapacitet obnovljivih izvora energije brzo raste, razvoj industrije čiste energije u evropskim i američkim zemljama često je otežan, a problemi u lancu snabdijevanja i dalje uznemiravaju evropske i američke zemlje.
Visoki troškovi i poremećaji u lancu snabdijevanja opremom doveli su do gubitaka za evropske i američke proizvođače vjetroturbina, što je rezultiralo sporim širenjem kapaciteta i povlačenjem niza investitora iz projekata vjetroelektrana na moru u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu.
U oblasti solarne energije, u prvih osam mjeseci ove godine, 15 velikih evropskih proizvođača proizvelo je ukupno 1 gigavat solarnih modula, što je samo 11% u odnosu na isti period prošle godine.
Istovremeno, zvaničnici EU su javno istupili u korist pokretanja istraga protiv subvencija protiv kineskih proizvoda za energiju vjetra. Zakon o smanjenju inflacije koji su donijele Sjedinjene Američke Države dodatno ograničava ulazak stranih fotonaponskih proizvoda na američko tržište, usporavajući investicije, izgradnju i brzinu povezivanja na mrežu projekata solarne energije u Sjedinjenim Američkim Državama.
Rješavanje klimatskih promjena i postizanje energetske transformacije ne može se odvojiti od globalne saradnje. Evropske i američke zemlje uporno postavljaju trgovinske barijere, što je zapravo „štetno za druge, a ne u vlastitom interesu“. Samo održavanjem otvorenosti globalnog tržišta možemo zajednički promovirati smanjenje troškova energije vjetra i sunca i postići obostrano korisnu situaciju za sve strane.
Potražnja za ključnim mineralima raste, sigurnost snabdijevanja je veoma zabrinuta
Razvoj ključnih mineralnih resursa u uzvodnim fazama je neviđeno vruć. Eksplozivan rast primjene tehnologije čiste energije doveo je do porasta potražnje za ključnim mineralima, kao što su litijum, nikl, kobalt i bakar. Obim investicija u ključne minerale je brzo porastao, a zemlje su značajno ubrzale tempo razvoja lokalnih mineralnih resursa.
Uzimajući sirovine za litijumske baterije kao primjer, od 2017. do 2022. godine, globalna potražnja za litijem porasla je za oko tri puta, potražnja za kobaltom za 70%, a potražnja za niklom za 40%. Ogromna potražnja nizvodno podstakla je entuzijazam za istraživanje uzvodno, čineći slana jezera, rudnike, morsko dno, pa čak i vulkanske kratere riznicom resursa.
Vrijedi napomenuti da su se brojne ključne zemlje proizvođačice minerala širom svijeta odlučile pooštriti svoje politike razvoja uzvodnih procesa. Čile objavljuje svoju „Nacionalnu strategiju za litijum“ i osnovat će državnu kompaniju za rudarenje; Meksički prijedlog za nacionalizaciju rudarskih resursa litijuma; Indonezija jača svoju državnu kontrolu nad resursima rude nikla. Čile, Argentina i Bolivija, koje čine više od polovine ukupnih svjetskih resursa litijuma, sve su više uključene u berze, a „rudnik litijuma OPEC-a“ uskoro će se pojaviti.
Ključni mineralni resursi postali su „nova nafta“ na tržištu energije, a sigurnost snabdijevanja mineralima također je postala ključ za stabilan razvoj čiste energije. Jačanje sigurnosti snabdijevanja ključnim mineralima je imperativ.
Neki su napušteni, neki su promovirani, a kontroverza oko upotrebe nuklearnog oružja se nastavlja.
U aprilu ove godine, Njemačka je objavila zatvaranje svoje posljednje tri nuklearne elektrane, čime je zvanično ušla u "eru bez nuklearne energije" i postala prekretnica u globalnoj industriji nuklearne energije. Glavni razlog za odustajanje Njemačke od nuklearne energije je zabrinutost zbog nuklearne sigurnosti, što je ujedno i glavni izazov s kojim se trenutno suočava globalna industrija nuklearne energije. Početkom ove godine, nuklearna elektrana Monticello, koja je u Sjedinjenim Državama radila više od pola stoljeća, također je zatvorena zbog sigurnosnih problema.
Visoka cijena novih građevinskih projekata također je „prepreka“ na putu razvoja nuklearne energije. Značajno prekoračenje troškova projekata za Blok 3 i Blok 4 nuklearne elektrane Vogt ö hler u Sjedinjenim Državama tipičan je slučaj.
Iako postoje mnogi izazovi, čiste i niskougljične karakteristike proizvodnje nuklearne energije i dalje je čine aktivnom na svjetskoj energetskoj sceni. U ovoj godini, Japan, koji je doživio ozbiljne nuklearne nesreće, najavio je ponovno pokretanje nuklearnih elektrana kako bi stabilizirao snabdijevanje energijom; Francuska, koja se uveliko oslanja na nuklearnu energiju, najavila je da će u narednih 10 godina osigurati preko 100 miliona eura finansiranja za svoju domaću industriju nuklearne energije; Finska, Indija, pa čak i Sjedinjene Američke Države izjavile su da će snažno razvijati industriju nuklearne energije.
Čista i niskougljična nuklearna energija oduvijek se smatrala važnim alatom za rješavanje klimatskih promjena, a način razvoja visokokvalitetne nuklearne energije postao je važno pitanje u trenutnoj svjetskoj energetskoj transformaciji.
Era fosilnih goriva, ponovljenih super spajanja i akvizicija naftnih i plinskih kompanija, još nije završena.
ExxonMobil, najveća naftna kompanija u Sjedinjenim Američkim Državama, Chevron, druga najveća naftna kompanija, i Western Oil Company su ove godine provele velika spajanja i akvizicije, čime je ukupan iznos velikih spajanja i akvizicija u sjevernoameričkoj naftnoj i plinskoj industriji dostigao 124,5 milijardi dolara. Industrija očekuje novi val spajanja i akvizicija u naftnoj i plinskoj industriji.
U oktobru je ExxonMobil najavio akviziciju u potpunom vlasništvu proizvođača škriljaca Vanguard Natural Resources za gotovo 60 milijardi dolara, što je njihova najveća akvizicija od 1999. godine. Chevron je istog mjeseca najavio da će investirati 53 milijarde dolara u akviziciju američkog proizvođača nafte i plina Hess, što je ujedno i njihova najveća akvizicija u historiji. U decembru su zapadne naftne kompanije najavile akviziciju američke kompanije za škriljac nafte i plina za 12 milijardi dolara.
Veliki proizvođači nafte i plina neprestano proširuju svoje uzvodno poslovanje, što pokreće novi val integracije. Sve više energetskih kompanija će intenzivirati svoju konkurenciju za najbolje naftne i plinske resurse kako bi osigurale stabilnu opskrbu u narednih nekoliko decenija. Iako se vodi stalna diskusija o tome je li vrhunac potražnje za naftom nastupio, može se sa sigurnošću reći da doba fosilnih goriva još nije završilo.
Historijska prekretnica, kada potražnja za ugljem dostiže novi maksimum, mogla bi doći
U 2023. godini, globalna potražnja za ugljem dostigla je novi historijski maksimum, s ukupnom količinom koja je premašila 8,5 milijardi tona.
Sveukupno, naglasak koji zemlje stavljaju na čistu energiju na nivou politike usporio je stopu rasta globalne potražnje za ugljem, ali ugalj ostaje "balastni kamen" energetskih sistema mnogih zemalja.
Sa stanovišta tržišnih uslova, tržište uglja je u osnovi izašlo iz perioda oštrih fluktuacija ponude uzrokovanih epidemijskom situacijom, sukobom između Rusije i Ukrajine i drugim faktorima, a prosječni nivo globalnih cijena uglja je opao. Sa stanovišta ponude, ruski ugalj će vjerovatnije ući na tržište po sniženoj cijeni zbog sankcija koje su nametnule evropske i američke zemlje; Obim izvoza uglja iz zemalja proizvođača uglja, poput Indonezije, Mozambika i Južne Afrike, porastao je, pri čemu se obim izvoza uglja iz Indonezije približio 500 miliona tona, postavljajući novi historijski rekord.
Po mišljenju Međunarodne agencije za energiju, globalna potražnja za ugljem možda je dostigla historijsku prekretnicu zbog utjecaja procesa i politika smanjenja ugljika u raznim zemljama. Kako instalirani kapacitet obnovljivih izvora energije premašuje stopu rasta potražnje za električnom energijom, potražnja za električnom energijom iz uglja mogla bi pokazati trend pada, a očekuje se da će potrošnja uglja kao fosilnog goriva doživjeti „strukturni“ pad.
Vrijeme objave: 02.01.2024.
