Novi horizonti u energetici Centralne Azije: Uspon mikro hidroelektrana
Kako globalni energetski pejzaž ubrzava svoj prelazak ka održivosti, Uzbekistan i Kirgistan u Centralnoj Aziji nalaze se na novoj raskrsnici energetskog razvoja. S postepenim ekonomskim rastom, industrijski obim Uzbekistana se širi, urbana izgradnja brzo napreduje, a životni standard građana se stalno poboljšava. Iza ovih pozitivnih promjena stoji kontinuirani porast potražnje za energijom. Prema izvještaju Međunarodne agencije za energiju (IEA), potražnja za energijom u Uzbekistanu porasla je za oko 40% u posljednjoj deceniji, a očekuje se da će se do 2030. godine povećati za 50%. Kirgistan se također suočava s brzo rastućom potražnjom za energijom, posebno tokom zimskih mjeseci, kada nestašica u snabdijevanju električnom energijom postaje izražena, a nestašica energije djeluje kao usko grlo koje ograničava njegov ekonomski i društveni razvoj.
Kako tradicionalni izvori energije nastoje zadovoljiti ove rastuće potrebe, mnogi problemi postaju očigledni. Uzbekistan, iako posjeduje određene resurse prirodnog plina, dugo se oslanjao na fosilna goriva, suočavajući se i s rizikom iscrpljivanja resursa i s ozbiljnim zagađenjem okoliša. Kirgistan, s velikim udjelom hidroelektrana u svom energetskom miksu, suočava se s problemom starenja infrastrukture s niskom efikasnošću, što otežava zadovoljavanje rastuće potražnje za električnom energijom. U tom kontekstu, mikro hidroenergija (mikro hidroenergija) se tiho pojavila kao čisto i održivo energetsko rješenje u obje zemlje, s potencijalom koji ne treba podcijeniti.
Uzbekistan: Neiskorištena zemlja za mikro hidroelektrane
(1) Analiza energetskog statusa
Energetska struktura Uzbekistana je dugo bila prilično jedinstvena, pri čemu prirodni gas čini 86% snabdijevanja energijom. Ova velika ovisnost o jednom izvoru energije dovodi u opasnost energetsku sigurnost zemlje. Ako međunarodna tržišta prirodnog gasa fluktuiraju ili se domaća eksploatacija gasa suoči s uskim grlima, snabdijevanje energijom Uzbekistana će biti ozbiljno pogođeno. Štaviše, ekstenzivna upotreba fosilnih goriva dovela je do značajnog zagađenja okoliša, pri čemu emisije ugljen-dioksida stalno rastu i uzrokuju ogroman pritisak na lokalni ekosistem.
Kako globalna pažnja prema održivom razvoju raste, Uzbekistan je prepoznao hitnost energetske tranzicije. Zemlja je formulirala niz strategija energetskog razvoja, s ciljem povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije na 54% do 2030. godine. Ovaj cilj pruža dovoljno prostora za razvoj mikro hidroelektrana i drugih obnovljivih izvora energije.
(2) Istraživanje potencijala mikro hidroenergije
Uzbekistan je bogat vodnim resursima, uglavnom koncentrisanim u slivovima rijeka Amu Darja i Sir Darja. Prema zvaničnim podacima, zemlja ima potencijalni hidroenergetski kapacitet od oko 22 milijarde kWh, ali trenutna stopa iskorištenosti je samo 15%. To znači da postoji ogroman potencijal za razvoj malih hidroelektrana. U nekim planinskim regijama, kao što su dijelovi Pamirske visoravni i planine Tian Shan, strmi teren i veliki riječni padovi čine ih idealnim za izgradnju mikro hidroelektrana. Ova područja imaju brze rijeke, što pruža stabilan izvor energije za male hidroelektrane.
U regiji Nukus nalazi se velika hidroelektrana s instaliranim kapacitetom od 480 MW, koja pruža ključnu energetsku podršku lokalnom ekonomskom razvoju. Pored velikih hidroelektrana, Uzbekistan aktivno istražuje i izgradnju malih hidroelektrana. Neke male hidroelektrane su već izgrađene i puštene u rad u udaljenim područjima, osiguravajući stabilno snabdijevanje električnom energijom lokalnog stanovništva i poboljšavajući kvalitet njihovog života. Ove male hidroelektrane ne samo da u potpunosti koriste lokalne vodne resurse, već i smanjuju ovisnost o tradicionalnim izvorima energije, smanjujući emisije ugljika.
(3) Vladina podrška
Kako bi promovirala razvoj obnovljivih izvora energije, uzbekistanska vlada uvela je niz političkih mjera. Što se tiče subvencija, vlada nudi finansijske subvencije kompanijama koje ulažu u projekte malih hidroelektrana kako bi smanjila troškove ulaganja. Za kompanije koje grade mikro hidroelektrane, vlada osigurava subvencije na osnovu instaliranog kapaciteta i proizvodnje energije elektrane, što uveliko potiče ulaganja u male hidroelektrane.
Vlada je također implementirala niz preferencijalnih politika. Što se tiče poreza, kompanije za male hidroelektrane uživaju poreske olakšice, ublažavajući svoja opterećenja. Tokom početnih faza rada, ove kompanije mogu biti oslobođene poreza na određeni period, a kasnije mogu uživati u nižim poreskim stopama. Što se tiče korištenja zemljišta, vlada daje prioritet obezbjeđivanju zemljišta za projekte malih hidroelektrana i nudi određene popuste za korištenje zemljišta. Ove politike stvaraju povoljno okruženje za razvoj mikro hidroelektrana.
(4) Izazovi i rješenja
Uprkos velikom potencijalu Uzbekistana i povoljnim politikama za razvoj mikro hidroelektrana, još uvijek postoji nekoliko izazova. Sa tehničke strane, tehnologija malih hidroelektrana u nekim regijama je relativno zastarjela, sa niskom efikasnošću. Neke starije male hidroelektrane imaju zastarjelu opremu, visoke troškove održavanja i nestabilnu proizvodnju energije. Da bi se riješio ovaj problem, Uzbekistan bi mogao ojačati saradnju sa međunarodnim tehnološkim kompanijama, uvodeći napredne tehnologije i opremu mikro hidroelektrana za poboljšanje efikasnosti proizvodnje energije. Partnerstva sa zemljama poput Kine i Njemačke, koje imaju napredno iskustvo u malim hidroelektranama, mogla bi donijeti nove tehnologije i opremu, modernizirajući male hidroelektrane u zemlji.
Nedostatak finansiranja je još jedan veliki problem. Izgradnja projekata malih hidroelektrana zahtijeva značajna finansijska ulaganja, a Uzbekistan ima relativno ograničene domaće kanale finansiranja. Da bi prikupila sredstva, vlada bi mogla podsticati međunarodna ulaganja, privlačeći međunarodne finansijske institucije i kompanije da ulažu u projekte mikro hidroelektrana. Vlada bi također mogla osnovati posebne fondove za finansijsku podršku ovim projektima.
Neadekvatna infrastruktura je također ograničavajući faktor za razvoj mikro hidroelektrana. Neka udaljena područja nemaju dovoljnu pokrivenost mrežom, što otežava prijenos električne energije proizvedene iz malih hidroelektrana u područja s velikom potražnjom. Stoga Uzbekistan treba povećati ulaganja u izgradnju i modernizaciju infrastrukture kao što su električne mreže, poboljšavajući kapacitet prijenosa električne energije. Vlada može ubrzati izgradnju mreže kroz ulaganja i privlačenje društvenog kapitala, osiguravajući da se električna energija proizvedena iz mikro hidroelektrana može efikasno isporučiti potrošačima.
Kirgistan: Rastući vrt za mikro hidroelektrane
(1) Rezerve hidroenergije „Vodotora Centralne Azije“
Kirgistan je poznat kao "Vodotoranj Centralne Azije", zahvaljujući svojoj jedinstvenoj geografiji koja pruža obilje vodnih resursa. Sa 93% planinske teritorije zemlje, čestim padavinama, rasprostranjenim glečerima i rijekama koje se protežu preko 500.000 km, Kirgistan ima prosječnu godišnju količinu vodnih resursa od oko 51 milijarde m³. To čini teoretski hidroenergetski potencijal zemlje od 1.335 milijardi kWh, sa tehničkim potencijalom od 719 milijardi kWh i ekonomski isplativim kapacitetom od 427 milijardi kWh. Među zemljama ZND-a, Kirgistan je treći, nakon Rusije i Tadžikistana, u pogledu hidroenergetskog potencijala.
Međutim, trenutna stopa iskorištenosti hidroenergetskih resursa u Kirgistanu iznosi samo oko 10%, što je u oštroj suprotnosti s njenim bogatim hidroenergetskim potencijalom. Iako je zemlja već izgradila velike hidroelektrane poput hidroelektrane Toktogul (izgrađene 1976. godine, s velikim instaliranim kapacitetom), mnoge male hidroelektrane su još uvijek u ranim fazama razvoja, a veliki dio hidroenergetskog potencijala ostaje neiskorišten.
(2) Napredak i postignuća projekta
Posljednjih godina, Kirgistan je ostvario značajan napredak u izgradnji malih hidroelektrana. Prema novinskoj agenciji Kabar, 2024. godine zemlja je pustila u rad seriju malih hidroelektrana ukupnog instaliranog kapaciteta 48,3 MW, kao što su hidroelektrane Bala-Saruu i Issyk-Ata-1. Trenutno, zemlja ima 33 operativne male hidroelektrane ukupnog instaliranog kapaciteta 121,5 MW, a do kraja ove godine očekuje se da će još šest malih hidroelektrana biti u funkciji.
Izgradnja ovih malih hidroelektrana značajno je poboljšala lokalne uslove snabdijevanja energijom. U nekim udaljenim planinskim područjima, gdje pokrivenost električnom energijom ranije nije bila dovoljna, stanovnici sada imaju stabilan pristup električnoj energiji. Kvalitet života lokalnog stanovništva značajno se poboljšao i oni više ne žive u mraku noću, a kućanski aparati normalno funkcionišu. Neka mala porodična preduzeća također mogu nesmetano poslovati, unoseći vitalnost u lokalnu ekonomiju. Osim toga, ovi projekti malih hidroelektrana smanjuju ovisnost o tradicionalnim izvorima energije i smanjuju emisije ugljika, pozitivno doprinoseći zaštiti lokalne okoline.
(3) Moć međunarodne saradnje
Međunarodna saradnja odigrala je ključnu ulogu u razvoju malih hidroelektrana u Kirgistanu. Kina, kao važan partner, uspostavila je opsežnu saradnju s Kirgistanom u oblasti malih hidroelektrana. Na 7. Međunarodnom ekonomskom forumu Issyk-Kul 2023. godine, konzorcij kineskih kompanija potpisao je sporazum s Kirgistanom o ulaganju 2 do 3 milijarde američkih dolara u izgradnju kaskadne hidroelektrane Kazarman, koja će se sastojati od četiri hidroelektrane ukupnog instalisanog kapaciteta 1.160 MW i očekuje se da će biti operativna do 2030. godine.
Međunarodne organizacije poput Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) također su osigurale finansiranje i tehničku podršku za projekte malih hidroelektrana u Kirgistanu. Kirgistan je EBRD-u podnio nekoliko projekata malih hidroelektrana, uključujući izgradnju brane Gornji Narin. EBRD je izrazio interes za implementaciju „zelenih projekata“ u zemlji, uključujući modernizaciju energetskog sektora i projekte hidroenergije. Ova međunarodna saradnja ne samo da donosi Kirgistanu prijeko potrebno finansiranje, ublažavajući finansijska ograničenja u izgradnji projekata, već i uvodi naprednu tehnologiju i stručnost u upravljanju, poboljšavajući nivo izgradnje i rada projekata malih hidroelektrana u zemlji.
(4) Izgledi plana budućeg razvoja
Na osnovu obilnih vodnih resursa Kirgistana i trenutnog trenda razvoja, njegove male hidroelektrane imaju široke izglede za budući razvoj. Vlada je postavila jasne ciljeve razvoja energetike i planira povećati udio obnovljivih izvora energije u nacionalnoj energetskoj strukturi na 10% do 2030. godine. Male hidroelektrane, kao važan dio obnovljivih izvora energije, zauzet će važnu poziciju u tome.
U budućnosti, uz kontinuirani napredak tehnologije i produbljivanje međunarodne saradnje, očekuje se da će Kirgistan dodatno povećati svoje napore u razvoju resursa malih hidroelektrana. Širom zemlje će se izgraditi još malih hidroelektrana, što će ne samo zadovoljiti rastuću domaću potražnju za energijom, već će i povećati izvoz električne energije i unaprijediti ekonomsku snagu zemlje. Razvoj malih hidroelektrana će također podstaći razvoj srodnih industrija, kao što su proizvodnja opreme, inženjerska izgradnja, rad i održavanje električne energije, stvoriti više mogućnosti zapošljavanja i promovirati diverzificirani razvoj ekonomije.
Tržišni izgledi: Prilike i izazovi koegzistiraju
(I) Zajedničke prilike
Iz perspektive potreba energetske transformacije, Uzbekistan i Kirgistan se suočavaju s hitnim zadatkom prilagođavanja svoje energetske strukture. Kako svjetska pažnja prema klimatskim promjenama nastavlja rasti, smanjenje emisija ugljika i razvoj čiste energije postali su međunarodni konsenzus. Dvije zemlje su aktivno odgovorile na ovaj trend, pružajući dobru priliku za razvoj mikro hidroenergije. Kao čist i obnovljiv izvor energije, male hidroelektrane mogu efikasno smanjiti ovisnost o tradicionalnoj fosilnoj energiji i smanjiti emisije ugljika, što je u skladu s pravcem energetske transformacije u dvije zemlje.
Što se tiče povoljnih politika, obje vlade su uvele niz politika za podršku razvoju obnovljivih izvora energije. Uzbekistan je postavio jasne ciljeve razvoja obnovljivih izvora energije, planirajući povećati udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije na 54% do 2030. godine, te osigurati subvencije i preferencijalne politike za projekte malih hidroelektrana. Kirgistan je također uključio razvoj obnovljivih izvora energije u svoju nacionalnu strategiju, planirajući povećati udio obnovljivih izvora energije u nacionalnoj energetskoj strukturi na 10% do 2030. godine, te je dao snažnu podršku izgradnji projekata malih hidroelektrana, aktivno promovirao međunarodnu saradnju i stvorio povoljno političko okruženje za razvoj malih hidroelektrana.
Tehnološki napredak je također pružio snažnu podršku razvoju malih hidroelektrana u obje zemlje. S kontinuiranim razvojem nauke i tehnologije, tehnologija malih hidroelektrana postala je sve zrelija, efikasnost proizvodnje energije se kontinuirano poboljšavala, a troškovi opreme su se postepeno smanjivali. Primjena novih tehnologija kao što su napredni dizajn turbina i inteligentni sistemi upravljanja učinila je izgradnju i rad projekata malih hidroelektrana efikasnijim i praktičnijim. Ovi tehnološki napredci smanjili su investicioni rizik projekata malih hidroelektrana, poboljšali ekonomske koristi projekata i privukli više investitora da učestvuju u projektima malih hidroelektrana.
(II) Analiza jedinstvenih izazova
Uzbekistan se suočava s izazovima u tehnologiji, kapitalu i infrastrukturi u razvoju malih hidroelektrana. Tehnologija malih hidroelektrana je u nekim područjima relativno zaostala i ima nisku efikasnost proizvodnje energije, što zahtijeva uvođenje napredne tehnologije i opreme. Izgradnja projekata malih hidroelektrana zahtijeva velika kapitalna ulaganja, dok su domaći kanali finansiranja u Uzbekistanu relativno ograničeni, a nedostatak kapitala ograničava napredak projekata. U nekim udaljenim područjima pokrivenost elektroenergetskom mrežom je nedovoljna, a električnu energiju proizvedenu iz malih hidroelektrana teško je prenijeti do područja potražnje. Nesavršena infrastruktura postala je usko grlo za razvoj malih hidroelektrana.
Iako je Kirgistan bogat vodnim resursima, suočava se i s nekim jedinstvenim izazovima. Zemlja ima složen teren, mnogo planina i nezgodan transport, što je donijelo velike poteškoće izgradnji projekata malih hidroelektrana i transportu opreme. Politička nestabilnost također može utjecati na napredak projekata malih hidroelektrana, a postoje i određeni rizici u ulaganju i radu projekata. Kirgistanska ekonomija je relativno zaostala, a domaće tržište ima ograničenu kupovnu moć za opremu i usluge malih hidroelektrana, što do određene mjere ograničava obim razvoja industrije malih hidroelektrana.
Put preduzeća do uspjeha: strategije i prijedlozi
(I) Lokalizirano djelovanje
Lokalizirani rad je ključan za preduzeća kako bi razvila tržište malih hidroelektrana u Uzbekistanu i Kirgistanu. Preduzeća bi trebala imati duboko razumijevanje lokalne kulture i poštovati lokalne običaje, vjerska uvjerenja i poslovni bonton. U Uzbekistanu je dominantna muslimanska kultura. Tokom realizacije projekta, preduzeća bi trebala obratiti pažnju na radne aranžmane tokom posebnih perioda poput Ramazana kako bi se izbjegli nesporazumi zbog kulturnih razlika.
Uspostavljanje lokalnog tima je ključ za postizanje lokalizovanog poslovanja. Lokalni zaposleni su upoznati s lokalnim tržišnim okruženjem, zakonima i propisima, te međuljudskim odnosima, te mogu bolje komunicirati i sarađivati s lokalnim vlastima, preduzećima i ljudima. Lokalni tehničari, menadžeri i marketinško osoblje mogu se regrutovati kako bi se formirao diverzifikovani tim. Saradnja s lokalnim preduzećima je također efikasan način otvaranja tržišta. Lokalna preduzeća imaju bogate resurse i veze u lokalnom području. Saradnja s njima može sniziti prag ulaska na tržište i povećati stopu uspjeha projekta. Moguće je sarađivati s lokalnim građevinskim kompanijama na izgradnji projekata malih hidroelektrana i sarađivati s lokalnim elektroprivredama na prodaji električne energije.
(II) Tehnološke inovacije i prilagođavanje
U skladu sa stvarnim lokalnim potrebama, istraživanje, razvoj i primjena odgovarajućih tehnologija malih hidroelektrana ključni su za preduzeća da se učvrste na tržištu. U Uzbekistanu i Kirgistanu, neka područja imaju složen teren i promjenjive riječne uslove. Preduzeća trebaju razviti opremu za male hidroelektrane koja se prilagođava složenom terenu i uslovima protoka vode. S obzirom na karakteristike velikih padova i turbulentnog protoka vode u planinskim rijekama, razvijaju se visokoefikasne turbine i stabilna oprema za proizvodnju energije kako bi se poboljšala efikasnost i stabilnost proizvodnje energije.
Preduzeća bi se također trebala fokusirati na tehnološke inovacije i unapređenje. S kontinuiranim razvojem nauke i tehnologije, tehnologija malih hidroelektrana se također stalno poboljšava. Preduzeća bi trebala aktivno uvoditi napredne tehnologije i koncepte, kao što su inteligentni sistemi upravljanja i tehnologije daljinskog nadzora, kako bi poboljšala nivo rada i upravljanja projektima malih hidroelektrana. Kroz inteligentne sisteme upravljanja može se postići nadzor u realnom vremenu i daljinsko upravljanje opremom malih hidroelektrana, kvarovi opreme se mogu otkriti i otkloniti na vrijeme, te se može poboljšati efikasnost rada i pouzdanost opreme.
(III) Strategije upravljanja rizikom
Prilikom realizacije projekata malih hidroelektrana u Uzbekistanu i Kirgistanu, preduzeća trebaju provesti sveobuhvatnu procjenu i efikasno odgovoriti na političke, tržišne, ekološke i druge rizike. Što se tiče političkih rizika, politike dvije zemlje mogu se s vremenom mijenjati. Preduzeća trebaju obratiti posebnu pažnju na lokalne trendove u politici i pravovremeno prilagoditi strategije projekata. Ako se promijeni politika subvencija lokalnih vlasti za projekte malih hidroelektrana, preduzeća se trebaju unaprijed pripremiti i pronaći druge izvore sredstava ili smanjiti troškove projekta.
Tržišni rizik je također fokus na koji preduzeća moraju obratiti pažnju. Promjene u tržišnoj potražnji i strateška prilagođavanja konkurenata mogu imati utjecaj na projekte kompanije. Preduzeća bi trebala ojačati istraživanje tržišta, razumjeti tržišnu potražnju i situaciju konkurenata te formulirati razumne tržišne strategije. Kroz istraživanje tržišta, razumjeti potražnju za električnom energijom lokalnih stanovnika i preduzeća, kao i prednosti proizvoda i usluga konkurenata, kako bi se formulirale konkurentnije tržišne strategije.
Ne treba zanemariti ni ekološke rizike. Izgradnja i rad projekata malih hidroelektrana mogu imati određeni utjecaj na lokalno ekološko okruženje, kao što su promjene u riječnim ekosistemima i zauzimanje zemljišnih resursa. Preduzeća bi trebala provesti sveobuhvatnu procjenu utjecaja na okoliš prije implementacije projekta i formulirati odgovarajuće mjere zaštite okoliša kako bi se osigurao održivi razvoj projekta. Tokom procesa izgradnje projekta, poduzeti efikasne mjere očuvanja tla i vode kako bi se smanjila šteta na zemljišnim resursima; tokom procesa rada projekta, ojačati praćenje i zaštitu riječnih ekosistema kako bi se osiguralo da ekološka ravnoteža ne bude oštećena.
Zaključak: Mikro hidroenergija osvjetljava budućnost Centralne Azije
Mikro hidroenergetske jedinice pokazuju neviđenu vitalnost i potencijal na energetskoj sceni Uzbekistana i Kirgistana. Iako se obje zemlje suočavaju sa vlastitim izazovima na putu razvoja, snažna politička podrška, obilni vodni resursi i kontinuirani tehnološki napredak pružili su solidnu osnovu za razvoj malih hidroelektrana. Postepenim napretkom projekata malih hidroelektrana, energetska struktura dvije zemlje će se nastaviti optimizirati, ovisnost o tradicionalnoj fosilnoj energiji će se dodatno smanjiti, a emisije ugljika će se značajno smanjiti, što je od velikog značaja za odgovor na globalne klimatske promjene.
Razvoj malih hidroelektrana će također dati novi podsticaj ekonomskom razvoju dvije zemlje. U Uzbekistanu, izgradnja projekata malih hidroelektrana će podstaći razvoj srodnih industrija i promovisati ekonomsku diverzifikaciju. U Kirgistanu, male hidroelektrane ne samo da mogu zadovoljiti domaće energetske potrebe, već i postati nova tačka ekonomskog rasta i povećati nacionalni dohodak kroz izvoz električne energije. Vjerujem da će u bliskoj budućnosti mikro hidroelektrane postati svjetionik koji osvjetljava put energetskog razvoja Uzbekistana i Kirgistana i dati veliki doprinos održivom razvoju dvije zemlje.
Vrijeme objave: 10. februar 2025.
