Kada se ekonomski oporavak susreće s uskim grlom u lancu snabdijevanja, s približavanjem zimske sezone grijanja, pritisak na evropsku energetsku industriju raste, a hiperinflacija cijena prirodnog plina i električne energije postaje sve značajnija, te postoji malo znakova da će se ova situacija poboljšati u kratkom roku.
Suočene s pritiskom, mnoge evropske vlade poduzele su mjere, uglavnom kroz poreske olakšice, izdavanje vaučera za potrošnju i borbu protiv špekulacija u trgovini ugljikom.
Zima još nije stigla, a cijena benzina i nafte dostigla je novi maksimum
Kako vrijeme postaje sve hladnije, cijene prirodnog plina i električne energije u Evropi su skočile na rekordno visoke nivoe. Stručnjaci uglavnom predviđaju da će se nestašica energije na cijelom evropskom kontinentu samo pogoršati.
Reuters je izvijestio da su od augusta cijene prirodnog gasa u Evropi naglo porasle, što je dovelo do porasta cijena električne energije, uglja i drugih izvora energije. Kao referentna vrijednost za evropsku trgovinu prirodnim gasom, cijena prirodnog gasa u TTF centru u Holandiji porasla je na 175 eura/MWh 21. septembra, što je četiri puta više nego u martu. Zbog nestašice prirodnog gasa, cijene prirodnog gasa u TTF centru u Holandiji i dalje rastu.
Nestašica struje i rastuće cijene električne energije više nisu novost. Međunarodna agencija za energiju je u saopštenju od 21. septembra saopštila da su u posljednjih nekoliko sedmica cijene električne energije u Evropi porasle na najviši nivo u više od deset godina i da su na mnogim tržištima porasle na više od 100 eura / megavat-sat.
Veleprodajne cijene električne energije u Njemačkoj i Francuskoj porasle su za 36% odnosno 48%. Cijene električne energije u Velikoj Britaniji porasle su sa 147 funti/MWh na 385 funti/MWh za nekoliko sedmica. Prosječna veleprodajna cijena električne energije u Španiji i Portugalu dostigla je 175 eura/MWh, što je tri puta više nego prije šest mjeseci.
Italija je trenutno jedna od evropskih zemalja s najvišom prosječnom cijenom prodaje električne energije. Italijanski Zavod za energetsku mrežu i nadzor okoliša nedavno je objavio izvještaj da se od oktobra očekuje porast potrošnje običnih domaćinstava u Italiji za električnu energiju za 29,8%, a potrošnja plina za 14,4%. Ako vlada ne interveniše kako bi kontrolirala cijene, gore navedene dvije cijene će porasti za 45% odnosno 30%.
Osam osnovnih dobavljača električne energije u Njemačkoj podiglo je ili najavilo povećanje cijena, s prosječnim povećanjem od 3,7%. UFC que choisir, francuska organizacija za zaštitu potrošača, također je upozorila da će porodice koje koriste električno grijanje u zemlji ove godine plaćati u prosjeku 150 eura više svake godine. Početkom 2022. godine, cijene električne energije u Francuskoj također bi mogle eksplozivno porasti.
S porastom cijene električne energije, troškovi života i proizvodnja preduzeća u Evropi su naglo porasli. Reuters je izvijestio da su računi za struju stanovnika porasli, a hemijska i đubriva preduzeća u Britaniji, Norveškoj i drugim zemljama su jedno za drugim smanjila ili zaustavila proizvodnju.
Goldman Sachs je upozorio da će vrtoglavi rast cijena električne energije povećati rizik od nestanka struje ove zime.
02 evropske zemlje najavljuju mjere odgovora
Kako bi ublažile ovu situaciju, mnoge evropske zemlje poduzimaju mjere za rješavanje problema.
Prema britanskom ekonomisti i BBC-ju, Španija i Velika Britanija su zemlje koje su najviše pogođene rastom cijena energije u Evropi. U septembru je koaliciona vlada koju predvodi Pedro Sanchez, premijer Španske socijalističke partije, najavila niz mjera usmjerenih na obuzdavanje rastućih troškova energije. To uključuje suspenziju poreza na proizvodnju električne energije od 7% i smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost za neke korisnike energije sa 21% na 10% u drugoj polovini ove godine. Vlada je također najavila privremeno smanjenje viška profita koji ostvaruju energetske kompanije. Vlada je izjavila da joj je cilj smanjiti troškove električne energije za više od 20% do kraja 2021. godine.
Energetska kriza i problemi u lancu snabdijevanja uzrokovani Brexitom posebno su pogodili Veliku Britaniju. Od augusta je deset plinskih kompanija u Velikoj Britaniji zatvoreno, što je pogodilo više od 1,7 miliona kupaca. Trenutno britanska vlada održava hitan sastanak s brojnim dobavljačima energije kako bi razgovarala o tome kako pomoći dobavljačima da se nose s poteškoćama uzrokovanim rekordnim cijenama prirodnog plina.
Italija, koja 40 posto svoje energije dobija iz prirodnog plina, posebno je osjetljiva na rastuće cijene prirodnog plina. Trenutno je vlada potrošila oko 1,2 milijarde eura kako bi kontrolirala rast cijena energije za domaćinstva i obećala je da će u narednim mjesecima osigurati još 3 milijarde eura.
Premijer Mario Draghi izjavio je da će u naredna tri mjeseca dio prvobitnih takozvanih sistemskih troškova biti odbijen od računa za prirodni plin i struju. Trebali su povećati poreze kako bi pomogli u prelasku na obnovljive izvore energije.
Francuski premijer Jean Castel je u televizijskom govoru 30. septembra izjavio da će francuska vlada osigurati da cijene prirodnog plina i električne energije ne porastu prije kraja zime. Osim toga, francuska vlada je prije dvije sedmice saopštila da će u decembru ove godine oko 5,8 miliona porodica s niskim primanjima dobiti dodatnu "energetsku provjeru" od 100 eura po domaćinstvu kako bi se ublažio utjecaj na kupovnu moć porodica.
Norveška, zemlja izvan EU, jedan je od najvećih proizvođača nafte i plina u Evropi, ali se uglavnom koristi za izvoz. Samo 1,4% električne energije u zemlji proizvodi se sagorijevanjem fosilnih goriva i otpada, 5,8% energijom vjetra, a 92,9% hidroenergijom. Norveška energetska kompanija Equinor pristala je da dozvoli povećanje izvoza prirodnog plina za 2 milijarde kubnih metara u 2022. godini kako bi podržala rastuću potražnju u Evropi i Velikoj Britaniji.
Dok vlade Španije, Italije i drugih zemalja pozivaju da se energetska kriza stavi na dnevni red sljedećeg samita čelnika EU, EU formulira smjernice o mjerama ublažavanja koje države članice mogu samostalno poduzeti u okviru pravila EU.
Međutim, BBC je saopštio da nema naznaka da će EU preduzeti bilo kakvu veću i fokusiranu intervenciju.
Mnogi faktori dovode do ograničene opskrbe energijom, što se možda neće riješiti 2022. godine.
Šta uzrokuje trenutnu tešku situaciju u Evropi?
Stručnjaci smatraju da je porast cijena električne energije u Evropi izazvao zabrinutost zbog nestanka struje, uglavnom zbog neravnoteže između ponude i potražnje. S postepenim oporavkom svijeta od epidemije, proizvodnja u nekim zemljama se nije u potpunosti oporavila, potražnja je jaka, ponuda nedovoljna, a ponuda i potražnja su neuravnotežene, što izaziva zabrinutost zbog nestanka struje.
Nedostatak električne energije u Evropi također je povezan sa energetskom strukturom snabdijevanja. Cao Yuanzheng, predsjednik Međunarodne istraživačke korporacije BOC i viši istraživač Instituta za finansije Chongyang Univerziteta Renmin u Kini, istakao je da udio proizvodnje čiste energije u Evropi nastavlja rasti, ali da je zbog suše i drugih klimatskih anomalija smanjena količina energije vjetra i hidroenergije. Kako bi se popunila ta praznina, potražnja za proizvodnjom termoelektrana porasla je. Međutim, budući da se čista energija u Evropi i Sjedinjenim Državama još uvijek nalazi u fazi transformacije, termoelektrane koje se koriste za rezervno napajanje energijom za hitne slučajeve vršnih opterećenja su ograničene, a termoelektrana se ne može nadoknaditi u kratkom vremenu, što rezultira prazninom u snabdijevanju električnom energijom.
Britanski ekonomista je također rekao da energija vjetra čini oko desetinu energetske strukture Evrope, što je dvostruko više od zemalja poput Velike Britanije. Međutim, nedavne vremenske anomalije ograničile su kapacitet energije vjetra u Evropi.
Što se tiče prirodnog plina, ponuda prirodnog plina u Europi ove godine također je smanjena nego što se očekivalo, a zalihe prirodnog plina su smanjene. Ekonomist je izvijestio da je Europa prošle godine doživjela hladnu i dugu zimu, a zalihe prirodnog plina su smanjene, za oko 25% niže od dugoročnih prosječnih rezervi.
Dva glavna izvora uvoza prirodnog gasa u Evropi su također bila pogođena. Oko trećine evropskog prirodnog gasa snabdijeva Rusija, a petinu Norveška, ali su oba kanala snabdijevanja pogođena. Na primjer, požar u postrojenju za preradu u Sibiru rezultirao je nižom snabdijevanjem prirodnim gasom od očekivanog. Prema Reutersu, Norveška, drugi najveći dobavljač prirodnog gasa u Evropi, također je ograničena održavanjem postrojenja na naftnim poljima.
Kao glavna snaga u proizvodnji električne energije u Evropi, snabdijevanje prirodnim gasom je nedovoljno, a i snabdijevanje električnom energijom je otežano. Osim toga, pod utjecajem ekstremnih vremenskih uslova, obnovljivi izvori energije poput hidroenergije i energije vjetra ne mogu se koristiti u potpunosti, što rezultira ozbiljnijim nedostatkom električne energije.
Reutersova analiza smatra da rekordni rast cijena energije, posebno prirodnog gasa, godinama dovodi cijenu električne energije u Evropi na visok nivo, te da se ova situacija vjerovatno neće smiriti do kraja godine, a čak ni ograničeno snabdijevanje energijom neće biti ublaženo 2022. godine.
Bloomberg je također predvidio da niske zalihe prirodnog plina u Europi, smanjeni uvoz plinovoda i snažna potražnja u Aziji čine pozadinu rasta cijena. S ekonomskim oporavkom u postepidemijskom dobu, smanjenjem domaće proizvodnje u europskim zemljama, žestokom konkurencijom na globalnom tržištu LNG-a i povećanjem potražnje za proizvodnjom električne energije na plin uzrokovanim fluktuacijama cijena ugljika, ovi faktori bi mogli smanjiti ponudu prirodnog plina u 2022. godini.
Vrijeme objave: 13. oktobar 2021.
