A'o taumafai Europa e fa'atau mai le kesi fa'alenatura mo le gaosiga o le tau malulu ma le fa'amafanafanaina, o Nouei, le suau'u ma le kesi sili ona tele i Europa i Sisifo, na feagai ma se fa'afitauli e matua'i ese lava le eletise i lenei tau mafanafana - o le tau matutu lea na fa'aumatia ai fa'atanoa vai, lea e maua ai e le Eletise le 90% o le gaosiga o le eletise a Nouei.E tusa ma le 10% o le eletise o totoe i Norway e sau mai le malosi o le matagi.
E ui lava e le faʻaaogaina e Nouei le kesi e gaosia ai le eletise, o loʻo lagona foi e Europa le faʻafitauli o le kesi ma le malosi. I vaiaso talu ai nei, ua faʻavaivaia e le au gaosi eletise le faʻaaogaina o le tele o vai mo le gaosiga o le eletise ma sefe vai mo le taumalulu. Ua fa’atonuina fo’i i latou o lo’o fa’atinoina galuega, ina ia aua ne’i tele naua le eletise e auina atu i isi vaega o Europa, ona e le o tumu fa’atanoa e pei o tausaga ua mavae, ma ia aua fo’i ne’i fa’alagolago i oloa mai Europa, lea e faigata ai le sapalai o le malosi.
Ole fua ole faʻatumu ole faatanoa a Nouei e 59.2 pasene ile faaiuga o le vaiaso talu ai, i lalo ole 20-tausaga averesi, e tusa ai ma le Norwegian Water and Energy Agency (NVE).
I le faatusatusaga, o le averesi o faatanoa vai mo lenei taimi o le tausaga mai le 2002 i le 2021 e 67.9 pasene. O fa'atanoa i totonu o Nouei o lo'o i le 82.3%, ae o le itu i saute sisifo o Nouei o lo'o i ai le tulaga maualalo i le 45.5%. vaiaso talu ai.
O nisi o falefaigaluega a Nouei, e aofia ai ma le kamupani gaosi eletise sili Statkraft, na mulimulitaia se talosaga mai le kamupani faasalalau Statnet e aua le tele naua le eletise i le taimi nei.
"O loʻo matou gaosia nei le itiiti ifo nai lo le mea na matou maua pe a aunoa ma se tausaga matutu ma le lamatiaga o le faʻasoa i luga o le konetineta," o le tala lea a le Pule Sili o le Statkraft Christian Rynning-Tnnesen i se imeli i Reuters i lenei vaiaso.
I le taimi nei, na faʻamaonia e le pulega a Norwegian i le Aso Gafua se talosaga a le au faʻatautaia e faʻateleina le gaosiga i le tele o matata, faʻatasi ai ma faʻamaumauga faʻatau atu o kesi faʻanatura i Europa e ala i paipa faʻamoemoeina i lenei tausaga, o le tala lea a le Norwegian Ministry of Petroleum and Energy. O le faaiuga a Nouei e faʻatagaina le maualuga o le gaosiga o le kesi ma faʻamaumau le kesi i fafo e oʻo mai i le taimi o loʻo taumafai ai ana paaga o le EU ma Peretania mo sapalai kesi aʻo lumanaʻi le taumalulu, lea e mafai ona avea ma faʻasoa mo nisi pisinisi ma e oʻo lava i aiga pe a tuʻuina atu e Rusia i Europa le kesi paipa. E tu le tasi.
Taimi meli: Iul-19-2022
