Aisea ua galo ai le eletise o le malosi mama

Ole malosi ole vai e sili atu ona tele e mafai ona fa'afouina i le lalolagi, e fa'aluaina le tele o le malosi nai lo le matagi, ma sili atu i le fa taimi le tele o le la. Ma o le pamuina o le vai i luga o le mauga, o le "pumped storage hydropower", e aofia ai le sili atu i le 90% o le aofaʻi o le malosi e teu ai le malosi.
Ae e ui lava i le tele o aafiaga o le suavai, e le tele ni mea tatou te faalogo i ai i le US E ui o nai sefulu tausaga talu ai na vaaia ai le matagi ma le la i le pa'ū o le tau ma le maualuga o le avanoa, ae o loʻo tumau pea le gaosiga o le eletise i totonu o le atunuʻu, ona ua uma ona fausia e le atunuʻu fale eletise i nofoaga sili ona lelei i le faafanua.
Fa'ava-o-malo, e ese le tala. Ua fa'atupuina e Saina lona fa'alauteleina o le tamaoaiga e ala i le fausiaina o le faitau afe o vai fou, e masani ona tetele, vai eletise i nai tausaga talu ai. Aferika, Initia, ma isi atunuu i Asia ma le Pasefika ua sauni e faia foi lea lava mea.
Ae o le faʻalauteleina e aunoa ma le vaʻaia lelei o le siosiomaga e mafai ona oʻo atu ai i faʻalavelave, ona o vai ma faatanoa e faʻalavelave ai faʻanatura o le vaitafe ma nofoaga o loʻo siomia ai, ma o suʻesuʻega talu ai nei o loʻo faʻaalia ai e mafai e faatanoa ona tuʻuina atu le sili atu o le carbon dioxide ma methane nai lo le malamalama muamua. E le gata i lea, o le lamala e mafua mai i le tau ua avea ai le vai ma puna o le malosi e le maufaatuatuaina, ona o faatanoa i Amerika i Sisifo ua leiloa se aofaiga tele o latou malosiaga e gaosia ai le eletise.
"I se tausaga masani, o le a gaosia e Hoover Dam le tusa ma le 4.5 piliona kilowatt itula o le malosi," o le tala lea a Mark Cook, Pule o le faʻailoga iloga o Hoover Dam. “Faatasi ai ma le vaituloto e pei ona i ai nei, e pei o le 3.5 piliona kilowatt itula.”
Ae fai mai tagata atamamai o le vai e tele sona sao i se 100% faʻafouina le lumanaʻi, o lea o le aʻoaʻoina pe faʻafefea ona faʻaitiitia nei luitau e tatau.

Malosiaga vai
I le 2021, o le eletise eletise e tusa ma le 6% o le gaosiga o le eletise i le US ma le 32% o le eletise fa'afouina. I totonu o le atunuʻu, sa sili ona faʻafouina seʻia oʻo i le 2019, ina ua sili atu i le matagi.
E le'o fa'amoemoe le US e va'aia le tele o le fa'atupulaia o le eletise i le sefulu tausaga o lumana'i, ona o le mamafa o le laisene ma le fa'atagaina.
"E fia sefulu miliona tala ma tausaga o taumafaiga e alu i le faiga o laisene. Ma mo nisi o nei fale, aemaise o nisi o fale laiti, latou te le maua lena tupe poʻo lena taimi, "o le tala lea a Malcolm Woolf, Peresitene ma Pule Sili o le National Hydropower Association. Na ia fa'atatauina e anoanoa'i ofisa eseese o lo'o aofia i le laiseneina po'o le toe fa'atagaina o se fale eletise e tasi. O le faagasologa, na ia fai mai ai, e umi atu nai lo le laiseneina o se fale faaniukilia.
Ona o le averesi o fale eletise i totonu o le US ua silia ma le 60 tausaga, o le tele o le a manaʻomia le toe faʻatagaina vave.
"O lea e mafai ona tatou feagai ma le tele o laisene e toe faafoi atu, o se mea e ofo ai e pei lava o loʻo tatou taumafai e faʻateleina le aofaʻi o le fetuutuunai, leai se carbon-saoloto o loʻo i ai i totonu o lenei atunuu," o le tala lea a Woolf.
Ae na ta‘ua e le Matagaluega o Malosiaga e iai le avanoa e mafai ai ona tuputupu a‘e i totonu o aiga, e ala i le faaleleia o laau tuai ma le toe faaopoopo o le malosiaga i vai o loo iai.
"E i ai a matou 90,000 dams i totonu o lenei atunuu, o le tele o ia mea na fausia mo le taofiofia o lologa, mo le faʻafefe, mo le teuina o vai, mo faʻafiafiaga. E naʻo le 3% o na dams o loʻo faʻaaogaina moni mo le gaosia o le eletise, "o le tala lea a Woolf.
O le tuputupu aʻe o le vaega e faʻalagolago foʻi i le faʻalauteleina o le eletise e teu ai le vai, lea o loʻo maua le malosi e avea o se auala e "faʻamautuina" mea faʻafouina, teuina le tele o le malosi mo le faʻaoga pe a le susulu le la ma le matagi.
A o'o ina fa'atupuina le paoa o se fale e pamuina, e fa'agaioi e pei lava o se fale vai masani: E tafe mai le vai mai le fa'atanoa pito i luga i le pito i lalo, ma vili ai le turbine e gaosia ai le eletise i le ala. O le ese'esega o le pamu pamu e mafai ona toe fa'aola, fa'aaoga le paoa mai le fa'asologa e pamu ai le vai mai lalo i luga i le fa'atanoa maualuga, ma fa'aputu ai le malosi e mafai ona tu'u atu pe a mana'omia.
A'o pamu pamu e tusa ma le 22 gigawatts le malosi e gaosia ai le eletise i aso nei, e sili atu i le 60 gigawatts o poloketi fuafuaina i le atina'e paipa. E lona lua lena i Saina.
I tausaga talu ai nei, o pemita ma laisene talosaga mo masini e teu ai pamu ua faʻateleina, ma o loʻo iloiloina ni tekonolosi fou. O ia mea e aofia ai fale “tapuni-tapuni”, lea e leai se faatanoa e feso'ota'i i se vaipuna i fafo, po'o ni fale laiti e fa'aoga tane nai lo faatanoa. O auala uma e lua e ono fa'aitiitia ai le fa'alavelave i le si'osi'omaga.

Emisi ma lamala
O le fa'apa'iaina o vaitafe po'o le faia o fa'atanoa fou e mafai ona fa'alavelave ai le femalaga'iga o i'a ma fa'aleagaina ai fa'anatura ma mea e nonofo ai. O faatanoa ma faatanoa ua aveesea ai le fiasefulu miliona o tagata i le talafaasolopito atoa, e masani lava o nuu moni po o nuu i tua.
O nei fa'aleaga ua ta'uta'ua lautele. Ae o se luʻitau fou - faʻafefe mai faʻatanoa - ua faʻateleina le gauai.
″O le mea e le o iloa e tagata o nei faatanoa e tele naua le carbon dioxide ma methane i totonu o le ea, o ia mea uma e lua o kasa vevela malolosi,” o le tala lea a Ilissa Ocko, Saienitisi Sinia o le Tau i le Environmental Defense Fund.
O ausa e maua mai i laau pala ma isi mea oona, e malepe ma faamatuu mai le methane pe a lolovaia se nofoaga e fausia ai se faatanoa. "E masani lava ona liua lena methane i le carbon dioxide, ae e te manaʻomia le okesene ina ia mafai ai ona fai lena mea. Ma afai o le vai e matua mafanafana, o lona uiga o le vaega pito i lalo o le a leai se okesene, "o le tala lea a Ocko, o lona uiga o le methane e alu i le ea.
A oʻo mai i le faʻamafanafanaina o le lalolagi, o le methane e sili atu i le 80 taimi sili atu le malosi nai lo le CO2 mo le 20 tausaga muamua talu ona faʻamalolo. I le taimi nei, o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o vaega vevela o le lalolagi, e pei o Initia ma Aferika, e foliga mai e sili atu le faʻaleagaina o laʻau, ae fai mai Ocko o faʻatanoa i Saina ma Amerika e le o se popolega faapitoa. Ae fai mai Ocko e tatau ona i ai se auala sili atu ona malosi e fua ai le faʻafefe.
"Ona mafai lea ona e maua uma ituaiga faʻaosofia e faʻaitiitia ai, poʻo tulafono faatonutonu a pulega eseese e faʻamautinoa ai e te le o tele naua mea e lafo," o le tala lea a Ocko.
O le isi fa'afitauli tele mo le suavai o le lamala e mafua mai i le tau. O faatanoa papa'u e maua ai le itiiti ifo o le malosi, ma o se popolega faapitoa lena i Amerika i Sisifo, lea na vaaia le sili ona matutu o le 22 tausaga i le 1,200 tausaga talu ai.
Ona o faatanoa e pei o le Vaituloto o Powell, lea e fafaga ai le Glen Canyon Dam, ma Lake Mead, lea e fafagaina ai le Faatanoa o Hoover, e maua ai le itiiti ifo o le eletise, o suauʻu gaogao ua faʻaitiitia ai le vaivai. O se su'esu'ega e tasi na maua mai le 2001-2015, o le 100 miliona tone o le carbon dioxide na fa'amatu'u atu i setete e 11 i le itu i sisifo ona o le s'ese'esega o le lamala mai le eletise. I le taimi o se faʻalavelave faʻapitoa mo Kalefonia i le va o le 2012-2016, o le isi suʻesuʻega na faʻatatauina o le leiloa o le eletise eletise na faʻatau ai le setete $ 2.45 piliona.
Mo le taimi muamua i le tala faasolopito, ua faʻaalia ai le le lava o le vai i le Vaituloto o Mead, ma faʻatupuina ai le faʻaitiitia o vai i Arizona, Nevada ma Mekisiko. O le maualuga o le vai, o loʻo i ai nei i le 1,047 futu, o loʻo faʻamoemoe e faʻaitiitia atili, ona ua faia e le Ofisa o Toefuataʻi le laasaga e le masani ai o le taofia o le vai i le Vaituloto o Powell, o loʻo i luga o le vaitafe o Mead, ina ia mafai ai e le Glen Canyon Dam ona faʻaauau le gaosiga o le eletise. Afai e pa'ū le Vaituloto Mead i lalo ifo o le 950 futu, o le a le toe gaosia le paoa.

1170602

Lumanai ole malosiaga vai
O le fa'aonaponei o atina'e eletise o lo'o i ai nei e mafai ona fa'atuputeleina ai le lelei ma toe fa'afo'i mai ai nisi o mea ua gau ona o lamala, fa'apea fo'i ma le mautinoa o lo'o mafai ona fa'agaoioi fale mo le tele o tausaga o lumana'i.
I le va o le taimi nei ma le 2030, $127 piliona o le a faʻaalu i le faʻafouina o laau tuai i le lalolagi atoa. E tusa ma le tasi vaefa o le aofaʻi o faʻafaigaluegaina o le eletise i le lalolagi, ma toetoe lava 90% o tupe faʻafaigaluega i Europa ma Amerika i Matu.
I Hoover Dam, o lona uiga o le toe faʻaleleia o nisi o latou turbine ina ia sili atu ona lelei le faʻaogaina i luga o le maualuga, faʻapipiʻi faitotoʻa wicket manifinifi, e pulea le tafe o le vai i totonu o turbine ma tui ai le ea faʻamalosi i totonu o turbine e faʻateleina ai le lelei.
Ae i isi vaega o le lalolagi, o le tele o tupe teufaafaigaluega o loʻo agai atu i laau fou. O galuega tetele a le setete i Asia ma Aferika e fa'amoemoe e sili atu i le 75% o le malosi fou o le suavai e o'o atu i le 2030. Ae o nisi e popole i le a'afiaga o ia galuega i le si'osi'omaga.
"I loʻu manatu maualalo, ua sili atu le fausiaina. Ua fausia i latou i se gafatia tele e le manaʻomia, "o le tala lea a Shannon Ames, Pule Sili o le Low Impact Hydropower Institute, "E mafai ona faia e pei o le vaitafe ma e mafai lava ona mamanuina ese.
E le o aofia ai se faatanoa i nofoaga e tafe ai le vaitafe, ma e faaitiitia ai le aafiaga o le siosiomaga, ae e le mafai ona maua ai le malosi pe a mana'omia, talu ai e faalagolago le gaosiga i tafega masani. E tusa ma le 13% le aofa'i o malosiaga fa'aopoopo i lenei sefulu tausaga, ae o le eletise masani e 56% ma pamu vai e 29%.
Ae o le aotelega, o lo'o fa'agesegese le fa'atupulaia o le eletise, ma ua fa'atulaga e fa'akonekarate e tusa ma le 23% e o'o atu i le 2030. Ole taimi fa'apuupuu ole atina'e ole a fesoasoani ile au atia'e e maua feagaiga fa'atau eletise, ma fa'aosofia ai le fa'afaigaluegaina talu ai o le a mautinoa le toe maua mai.
"O se vaega o le mafuaaga e le foliga manaia i nisi taimi e pei o le la ma le matagi ona e eseese le tafailagi mo fale. Mo se faataitaiga, o le matagi ma le la e masani lava ona vaai i ai o se poloketi 20 tausaga, "o le tala lea a Ames, "I le isi itu, o le eletise eletise ua laiseneina ma faagaoioia mo le 50 tausaga. Ma o le tele o latou ua faagaoioia mo le 100 tausaga ...

O le sailia o fa'aosofiaga sa'o mo le suavai ma le pamuina o le fa'aputuina o le atina'e, ma le fa'amautinoaina o lo'o faia i se faiga gafataulimaina, o le a taua tele i le fa'ate'aina o le lalolagi mai suau'u fa'atosina, o le tala lea a Woolf.
"Matou te le maua ni ulutala e pei ona faia e isi tekinolosi. Ae ou te manatu ua fa'atuputeleina le iloa e tagata e le mafai ona e maua se feso'ota'iga fa'alagolago e aunoa ma le eletise."


Taimi meli: Iul-14-2022

Tuu lau Feau:

Auina mai lau savali ia i matou:

Tusi lau savali iinei ma lafo mai ia i matou